fbpx
BESPLATNA DOSTAVA NA SVE NARUDŽBE PREKO 100 KM

Coriolus versicolor (Ćuranov rep) – antikancerogena i antiviralna svojstva

Coriolus (Koriolus, Ćuranov rep) cijenjen je u cijelom svijetu, ali posebno u Aziji. Spada u medicinske (ljekovite gljive) i nije prikladan za kulinarstvo. Zbog svog važnog položaja u TCM -u (tradicionalnoj kineskoj medicini) jedna je od najpopularnijih gljiva u Aziji, a u Kini je poznata još iz doba dinastije Ming pod imenom „Yunzhi“, što bi u slobodnom prevodu značilo „trava nebeskog kraljevstva“. Prema tradicionalnim spisima Coriolus se može uzimati u razne svrhe ali je najpoznatiji po svojim antikancerogenim i antiviralnim svojstvima.

Coriolus versicolor rasprostranjen je u cijelom svijetu pa je stoga poznat i po brojnim imenima: Koriolus, Ćuranov rep, Turkey tail, Trametes versicolor, Polyporus versicolor, gljiva oblak, yun zhi, kawaratake, njem. Schmetterlingstramete (leptirasta gljiva). Zbog tankog i kožnatog ploda, Coriolus ne spada u jestive gljive, ali se uveliko koristi u svrhu izrade lijekova i dodataka ishrani.

Kratki pregled najvažnijih svojstava/dejstava

  • Imunostimulirajuća svojstva
  • Antikancerogena svojstva
  • Ublažavanje sporednih dejstava konvencionalnih terapija protiv tumora
  • Antiviralna svojstva (hepatitis, herpes, influenca i dr.)
  • Autoimunološka oboljenja i alergije

Prirodno stanište i izgled

Coriolus (Ćuranov rep) se nalazi uglavnom u šumama, močvarama ili na mrtvim deblima drveća. Omiljeno drveće za rast su mu breza, bukva, topola, vrba, trešnja i smreka. Uspijeva tijekom cijele godine i može se ubrati u bilo koje doba godine. U stanju je da razrgradi dva najvažnija sastojka drveta – lignin i celulosu i time omogućava raspadanje umrlog drveta, te doprinosi stvaranju humusa sa hranjivim suspstancama potrebnim za održavanje vitalnosti tla i rast vegetacije. Ova osobina Coriolusa ga čini i tehnološko interesantnim.

Prepoznatljiv je po tijelu sa raznobojnim prugama, ponekad čak i sa svilenkastim sjajem, što mu daje veoma lijep izgled. Kako gljiva raste, tvori ravne konzole širine 2-8 cm ili šešire u obliku rozete. Tijelo ploda uglavnom je koncentrirano u predjelu podloge. Spektar boja gljive je širok i kreće se od smeđe i sive, preko zelene, do plave, žute ili crvene. Ovisno o klimatskim uvjetima i svojstvima tla (supstrata na kojem raste), Coriolus može mijenjati boju, pa se i samo porijeklo gljive može se određivati djelimično prema boji.

Osobito je raširena u Aziji. Zahvaljujući višestruko dokazanim medicinskim efektima Coriolus se već uveliko industrijski kultivira, prerađuje i prodaje u vidu medicinskih preparata i dodataka ishrani.

Šta sadrži Coriolus?

Coriolus (koriolus, Ćuranov rep) sadrži mnoštvo biološki aktivnih tvari. Posebno ga karakteriziraju polisaharidi iz vrste beta glukana. Osim toga sadrži brojna vlakna, vitamine B skupine (B1, B2, B3, B5), vitamin D i minerale poput kalcija i kalija. Elementi u tragovima poput bakra, željeza i selena također su sadržani u značajnim količinama.

Hranjiva vrijednost Coriolusa na 100g

Kalorična vrijednost440 kJ /
105 kcal
Masnoće3,7 g
Od toga zasićene masti0,41 g
Ugljeni hidrati2,7 g
Bjelančevine (protein)15,1 g
* Budući da se radi o gljivi, čiji se sastav mijenja zavisno od uslova u kojima raste ove vrijednosti mogu neznatno varirati.

Miersch je 1993. godine otkrio biljne hormone koji djeluju kao hormoni rasta a Dwivedi je 2006. godine uspio detektirati 97 različitih proteina u Coriolusu.

Iako se Coriolus već desetljećima aktivno istražuje, još uvijek nije poznat kompletan spektrum njegovih sastojaka a još manje uzajamni sinergijski efekti aktivnih sastojaka.

Najintenzivnije su istraživani polisaharidi PSK i PSP, koji se poznati kao modifikatori biološkog odgovora (Biological Respons Modifier – BRM). Molekularna veličina im je oko 100 kDa i teško ih je identificirati analitičkim metodama. Ove 2 supstance čine oko 75% ukupnog udjela u ugljenim hidratima Coriolusa.

1989. godine su naučnici Jong i Donovick sa Američkog nacionalnog instituta za tumorna oboljenja (American National Cancer Institute) objavili opširnu listu sastojaka Coriolusa sa antiviralnim i antikancerogenim dejstvima. Između ostalog su naveli dokazivu učinkovitost od PSK i PSP polisaharida iz Coriolusa u pogledu agresivnih tumornih oboljenja (Ehrlich-karcinom i Sarkom 180) kod miševa. Ono što je također primjećeno je da se nisu pojavljivala neželjena dejstva kao u slučaju hemoterapije. Do sada je izašla nekolicina studija koje su potvrdile ono što su Jong i Donovick posmatrali.

Patenti

Sredinom 1970-ih godina je biotehnolog japanske firme „Kureha Chemical Industry“ saznao da se njegov od tumora želuca oboljeli komšija odlučio za terapiju Coriolus-om umjesto konvencionalne terapije. Na njegovo veliko iznenađenje komšija je potpuno ozdravio. Oduševljen njegovim iskustvom odlučio se uvjeriti svog poslodavca u učinkovitost gljive Coriolus, te o potrebi njene detaljnije analize i eventualne proizvodnje ljekovitih preparata na bazi ove gljive u čemu je na kraju i uspio. Firma „Kureha Chemical Industry“ je  iz Coriolusa izolirala polisaharid K i napravila preparat pod nazivom „Krestin ®“. Nakon nekolicine studija na životinjama kao i kliničkih studija uspješno je dokazan antikancerogeni efekat ovog preparata. Već 1977. godine je odobren od Japanskog ministarstva zdravlja kao propratno sredstvo pri liječenju tumornih oboljenja. Nekoliko godina kasnije je izolovana jedna još učinkovitija supstanca, polisaharid PSP (Polysacharid Protein Complex) koji je 1992. godine od strane kineskih vlasti oficijelno priznat kao lijek.

1979. godine je jedna španska firma pokušala dobiti odobrenje za distribuciju Krestina ® ali je zahtjev 4 godine kasnije odbijen sa obrazloženjem da se dejstvo ne može svesti na određenu specifičnu supstancu iz preparata. Odbijenica se dakle nije odnosila na djelotvornost preparata nego na činjenicu da se njeni blagotvorni efekti farmakološki ne mogu pripisati određenoj supstanci iz preparata, jer se radi o ekstraktu kao kompleksu različitih polisaharida. Trenutno je Krestin ® u prometu u Japanu, Kini i Australiji, te ostvaruje prodaju od nekoliko stotina miliona dolara na godišnjem nivou.

Kerstin djeluje očigledno na više načina. Primjenjuje se prije svega kao imunostimulans u terapiji raka, a ima i antioksidativno (Fischer et. al 2002) i antimutageno (Kobayashi et al., 1995) dejstvo. U eksperimentima na životinjama umanjuje pokretljivost ćelija raka, ometa angiogenezu (stvaranje novih krvnih sudova koji opskrbljavaju ćelije raka) (Ooi et al 2000) i podstiče uključivanje apoptoze (programirane smrti) kod ćelija raka (Zhang et al 2003).

Treba imati u vidu da trenutno ne postoji univerzalni rijek za rak. Iako se bilježe mnogi slučajevi gdje je jedna ili druga terapija uticala na ozdravljenje, ipak ne postoji terapija koja sa sigurnošću djeluje kod svake osobe ili svake vrste raka. Postoji preko 100 vrsta raka od kojih je svaka oboljenje za sebe, a i svaki čovjek ima sebi svojstvene genetske, biohemijske i druge osobine te je očekivati da svaki tip organizma potrebuje i specifičan pristup liječenju.

Medicinska upotreba

Radi se o vjerovatno najbolje istraženoj medicinskoj (ljekovitoj) gljivi. Zadnjih nekoliko decenija je, naročito u Aziji, proveden veliki broj studija sa Coriolusom, pri čemu se najviše istražuju njegova dejstva na tumorna i viralna oboljenja.

Antikancerogena dejstva, područje primjene i studije

Sudeći prema rezultatima istraživanja preparati Coriolusa (Koriolusa, Čuranovog repa) se u početnoj fazi mogu boriti protiv ćelija  raka, inhibirati njihovu angiogenezu i  metastaze.

Prema publikacijama od Ikuzawa-e iz 1998. godine i Kidd-a iz 2000. godine ekstrakti polisaharida iz Coriolusa djeluju kod niza zloćudnih tumora poput onih na: želucu, gušterači, crijevima, plućima, usnoj duplji, dojci i dr., ali ne uvijek sa istim intenzitetom. Kod raka prostate ili hiperplazije prostate Coriolus može značajno smanjiti vrijednost PSA.

Ekstrakti Coriolusa sastavljeni iz PSK i PSP polisaharida, jačaju i reguliraju imunološki sistem time što povećavaju broj leukocita i utiču na intenzitet njihove aktivnosti, kao npr. limfocita i makrofaga. Osim toga dolazi do povećanja broja citokina koji reguliraju rast i diferenciranje ćelija tumora. Kao konačan rezultat se često posmatra odumiranje ćelija raka. PSK i PSP polisaharidi ometaju nastanak metastaza, vjerovatno putem inhibiranja funkcije i sinteze enzima metaloproteaza. Također pospješuju uključivanje apoptoze (programirane ćelijske smrti) kod degeneriranih ćelija (Fisher et al. 2002).

Polisaharid pod imenom “D-II” je kod miševa sa zloćudnim tumorom vezivnog tkiva (sarkom) pokazao jako izraženo dejstvo protiv rasta ćelija raka (Sugiura et al. 1980).

Postoji mnogo kliničkih studija sa Coriolusom. Nekoliko njih se izdvaja zbog temeljitog pristupa odnosno broja učesnika u studijama, kao što je klinička studija sprovedena na različitim klinikama u Šangaju pod vodstvom naučnika J.X. Liu-a ispred Instituta ministarstva javnog zdravstva iz 1992 godine, urađena je sa 485 pacijenata sa tumorima gušterače (pankreasa), želuca i pluća. Svaki od spomenutih vrsta tumora važi za veoma agresivna oboljenja sa lošom prognozom. Pacijenti su uporedo uz konvencionalnu terapiju dobijali preparate od Coriolusa. Rezultat ove „duplo slijepe“ studije je signigfikantno poboljšanje kvaliteta života, imunološkog stanja i krvne slike. 83% pacijenata je znatno profitiralo od terapije sa preparatima Coriolusa.

Efekat Coriolusa zavisi kako od kvaliteta preparata koji se koristi, tako i od stadija oboljenja, zdravstvenog stanja pacijenta kao i njegovih genetskih, metaboličkih i drugih karakteristika.

Kombinovana terapija

Zahvaljujući In vitro studijama znamo da Coriuolus djeluje na ćelije raka, dok istovremeno nema nikakav štetan uticaj na zdrave ćelije. Većina hemoterapija djeluju neselektivno te oštećuju kako ćelije raka tako i zdrave ćelije. Mnogim osobama oboljelim od raka se stanje rapidno pogoršava zbog komplikacija prouzrokovanih hemo- i radioterapijom. Upravo zaštitini efekat na zdrave ćelije izložene hemoterapiji ili radioterapiji čine Coriolus interesantnim za kombinovanu terapiju sa konvencionalnim metodama.

Naučnica Eliza i njene kolege su 2012. godine kroz analizu 13 različitih studija pokazali da kombinacija Coriolusa sa konvencionalnom hemoterapijom signifikantno produžava životni vijek pacijenata, prije svega kod oboljelih od raka želuca, dojke i debelog crijeva. Rad na ćelijskoj kulturi od Chan-a i kolega iz 2006. godine otkriva da polisaharidi iz Coriolusa pojačavanju efikasnost hemoterapije sa Ciklofosfamidom. Za očekivati su slični sinergijski efekti i sa drugim vrstama hemoterapije.

Ljekovita gljiva Coriolus (Ćuranov rep) može se koristiti i prije i tijekom kemoterapije i radioterapije, te umanjiti negativne posljedice ovih terapija.

Grupa naučnika na čelu sa Shiu-om je 1992. godine posmatrala efekat citostatika (epidoksorubicin i ciclofosfamid) u kombinaciji sa polisaharidima iz Coriolusa. Primjetili su da u kombinaciji sa Coriolusom citostatici ne prouzrokuju smanjenje broja leukocita (bijelih krvnih zrnaca) i trombocita što je inače uobičajeno sporedno dejstvo ove vrste terapije. Osim toga kod polovine ispitanika se popravio apetit. Interesantno je da ovaj efekat stimulacije imunološkog sistema nastupa prvenstveno ako je imunološki sustav usljed tumora ili hemoterapije oštećen (eksperiment na životinjama: Chu et al. 2002).

Kod oboljelih od raka se medikament na bazi polisaharida iz Coriolusa „Krestin (R)“ primjenjuje najčešće u kombinaciji sa standardnom hemo ili radio terapijom. Kombinirana primjena štiti imunološki sistem od neželjenih dejstava konvencionalne terapije i utiče na njenu bolju podnošljivost i bržu regeneraciju oštećenih ćelija nakon terapije. Time se poboljšava učinak terapije ali i kvalitet života pacijenta, pri čemu sastojci iz Coriolusa nemaju sporednih dejstava a nemaju ni poznate cross-reakcije sa konvencionalnim terapijama tj. ne umanjuju njihov efekat.

Antiviralna i antibakterijska svojstva

Ljekovita gljiva Coriolus (Koriolus, Ćuranov rep) ostvaruje zapažene antibakterijske i antiviralne učinke. Čak i s HIV -om i hepatitisom, kvaliteta života mogla bi se značajno povećati uzimanjem Coriolusa. Ipak antiviralni učinak Coriolusa najbolje dolazi do izražaja kod prehlade ili drugih infekcija sličnih gripi. Razlog snažnog antiviralnog učinka leži vjerovatno u polisaharidima koji aktiviraju imunološki sistem i potiču proizvodnju ćelija ubojica (Killer cells), koje se učinkovito bore protiv virusa. Monro et al 2008. godine su pokazali da Coriolus utiče na povećanje broja T-ćelija.

Najbolje istraženi polisaharidi Coriolusa PSP i PSK, su vjerovatno nosioci antiviralnog dejstva. Iz tog razloga se preparati napravljeni iz ovih tvari koriste u svrhu prevencije gripe ali kao propratna terapija hepatitisa, herpesa i HIV-a (Collins et al. 1997, Donatini et al. 2004). U slučaju HIV-a je vjerovatno najdominantniji efekat njihovo imunostilurajuće dejstvo koje oboljele štiti od oportunističkih infekcija od strane bakterija koje se prirodno nastanjuju u crijevima kao i virusa i gljivice “kandida”.

Prema rezultatima istraživanja, ljudi koji su bili pozitivni na HPV (humani papiloma virus) mogu s velikom vjerojatnoćom preboljeti virus, ako godinu dana svakodnevno uzimaju Coriolus.

Obzirom da su neki virusi kouzročnici tumora, npr. HPV, EBV, antiviralno dejstvo Coriolusa se nudi kao veoma bitna osobina i pri prevenciji tumornih oboljenja.

Mayer et al su 1980. godine pokazali na miševima da Coriolus djeluje protiv raznih patogenih bakterija poput Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Listeria monocytogenes, Mycobacterium leprae i Streptococcus pneumoniae, kao i gljivica Candida albicans i Aspergillus fumigatus, te djeluje na ozbiljne bolesti poput borelioze.

Abraham et al. Su 1991. godine pokazali da je supstanca 4-hidroksimetil-hinolin iz Coriolusa djelotvorna protiiv malarije.

Koriolus je također imao pozitivan učinak na upale ili afte, budući da ima antibakterijsko i protugljivično djelovanje.

Ostala dejstva

Kao i mnoge druge medicinske gljive tako i Coriolus ima veliki broj blagotvornih učinaka na zdravlje ljudi. Ne samo da ima antikancerogeno, antiviralno i antibakterijsko dejstvo, već i tijelu daje dodatnu energiju u slučaju izrazitog umora ili tromosti. Podržava i jača imunološki sustav čovjeka, slabi alergije, pomaže u borbi protiv mnogih autoimunih bolesti, a djeluje i antioksidativno i detoksikacijski.

Unošenje ljekovite gljive Coriolus ima pozitivan učinak na jetru. Oštećene stanice jetre obnavljaju se i štite, a poremećene funkcije jetre mogu se ponovno normalizirati uz pomoć Coriolusa.  Jačanjem funkcije jetre, koja je ključni organ u metabolizmu masti u tijelu, Coriolus može pomoći i kod problema s kolesterolom. Yeung et al su 1995. godine pokazali da štiti jetru od neželjenih dejstava medikamenta Paracetamola.

Pozitivno utječe na krv i njenu regeneraciju. Vrijednosti krvi mogu se značajno poboljšati, a povećava se i elastičnost žila, što pomaže kod normaliziranja krvnog tlaka.

Prema Tradicionalnoj kineskoj medicini, sastojci Coriolusa imaju pozitivan učinak na organe poput slezene i pluća. Gljiva osigurava odvod viška vlage iz ovih organa, a istovremeno djeluje protiv mnogih vrsta bakterija, virusa ili gljivica.

Zbog biljno-hormonskog učinka preporučuje se i ženama tijekom menstruacije za ublažavanje boli.

Naučnik Ng. i njegove kolege su 1997. godine opisali analgetički efekat PSP polisaharida iz Coriolusa.

Očigledno je da će ekstrakti Coriolusa naći primjenu i u kozmetici.  Koriolus sprečava pretjeranu akumulaciju tamnog pigmenta melanina i štiti kožu i od gljivičnih oboljenja. Ova primjena je opisana i u meksičkoj tradicionalnoj medicini.

U kojem obliku je Coriolus dostupan na tržištu?

Coriolus je dostupan u mnogim oblicima – kao ekstrakt, u prahu ili u obliku kapsula. Najčešće se, međutim, komercijalno nalazi u obliku praha i ekstrakta. Prednost kapsuliranog praha je da sadrži vlakna i eventualno neke vitamine i minerale koji se često ne nalaze u ekstraktima. Ne postoje studije koje upoređuju biološku raspoloživost supstanci iz praha i ekstrakta gljive, ali je za očekivati  da vlakna iz gljive reguliraju apsorpciju i biološku raspoloživost aktivnih supstanci iz gljive. Prednost ekstrakata je mogućnost koncentriranja aktivnih supstanci iz gljive čime se olakšava konzumiranje ljekovite gljive i dostizanje terapeutskih doza, ali im uglavnom fale vlakna iz gljiva. U idealnom slučaju bi trebalo uzimati koncentrisane ekstrakte gljive u kombinaciji sa gljivom u prahu.

Slušajte svoje tijelo i uzimajte vrstu preparata koju najbolje podnosite ili s kojom imate najbolje rezultate. Ukoliko ste u mogućnosti konsultirajte se po pitanju vrste preparata i doziranja sa vašim lliječnikom od povjerenja ili mikoterapeutom.

Način primjene preparata od Coriolusa

Idealno bi bilo da se coriolus svakodnevno uzima. S takvim načinom primjene bi se pozitivni rezultati trebali vidjeti već u roku od nekoliko sedmica. Generalno važi, što duže uzimate Coriolus, efekat će biti izraženiji. Proizvođači najčešće preporučuju doze između 1-2 g praha gljive dnevno. Za uzimanje najbolje je otopiti prah gljiva u dosta tekućine, a zatim popiti tekućinu. Ako imate problema s pijenjem praška, trebali biste pribjeći kapsulama. One imaju isti učinak i već su u ispravnoj dozi.

U većini kliničkih studija se upotrebljava 3-6 g specijalnih sušenih ekstrakata PSK i PSP polisaharida u kapsulama. Primjenjuje se u vremenskom periodu od 1 mjeseca do 9 godina. Kod duže primjene bi se trebale u redovnim razmacima praviti pauze.

U terapeutske svrhe se dozira jače nego u svrhe prevencije, ali biste promjene u doziranju trebali uvijek raditi u konsultaciji sa liječnikom. Razlog tome su nuspojave ili interakcije koje se mogu pojaviti pri uzimanju Coriolusa s drugim lijekovima.

Šta treba uzeti u obzir pri kupovini Coriolusa?

Prilikom kupovine Coriolus preparata, kao i kod svih ostalih gljiva, trebali biste biti krajnje oprezni. Samo visokokvalitetni certificirani proizvodi i optimalne proizvodne tehnike jamče najbolji učinak. Temelj svakog proizvoda trebao bi biti izvrsna sirovina organskog porijekla, ubrana u čistom i ekološki certificiranom okruženju. Ovo je bitno između ostalog, jer su gljive u stanju apsorbirati teške metale, radioaktivne supstance i druge nečistoće.

Sporedna (neželjena) dejstva

Proizvodi od Coriolusa nisu otrovni, čak ni u većim dozama. Veoma rijetko se bilježe neželjena dejstva a i u slučaju da se pojave obično se radi o manjim nuspojavama poput mučnine, povraćanja ili proljeva. Međutim, ti simptomi mogu biti samo mjere detoksikacije tijela i ne moraju nužno ukazivati ​​na netoleranciju na Coriolus.

Polisaharadi PSK i PSP iz Coriolusa također nemaju zabilježena neka znatnija neželjena dejstva, čak ni pri svakodnevnoj primjeni u dužim vremenskim periodima. U pojedinačnim slučajevima su nokti na prstima ruku dobijali malo tamniju boju (Kidd 2000). Prema izjavama Japanskog ministarstva zdravlja u Tokiju od 11300 oboljelih od raka koji su koristili preparate PSK 114 je imalo blaže nuspojave u obliku tegoba u želucu i crijevima, najčešće kao proljev ili povraćanje. Pri tome sa sa sigurnošću nije moglo utvrditi da li su kod svih zabilježenih slučajeva nuspojave dolazile od preparata Coriolusa, od same bolesti ili drugih propratnih terapija.

Kontrole sa Ames-testom nisu pokazale mutagene osobine (Kobayashi et al. 1993).

Čak ni nakon višemjesečnih terapija na miševima koje su imale nekrotizirajući učinak na ćelije raka, nije zabilježen nikakav štetan učinak na organe. Također ni neželjena dejstva na plodnost ili potomke kod miševa nisu ustanovljena. (Ng 1998)

Većina postojećih studija je urađena sa registrovanim proizvodima Krestin (R), PSK i PSP, kod kojih je čistoća i koncentracija aktivne supstance standardizirana (konstantna). Ne može se sa sigurnošću tvrditi da će svi ostali na tržištu dostupni preparati imati ista dejstva.

Postoje li druge medicinske gljive sa sličnim dejstvima?

Medicinske gljive djele mnoge zajedničke aktivne tvari poput beta glukana, vitamina B, vitamina D i dr. Iz tog razloga se kod mnogih i spektar blagotvornih dejstava preklapa. Zajedničko velikoj većini je njihovo imunostimulirajuće dejstvo, koje je po svoj prilici najvećim dijelom proteže upravo zahvaljujući beta glukanima i vitaminu D.

Medicinske gljive sa najsličnijim blagotvornim dejstvima su Auricularia, Čaga, Coprinus, Kordiceps, Maitake, Polyporus i Rajši.

NAUČNE STUDIJE O CORIOLUS-U

  1. Kinetic studies of laccase enzyme of Coriolus versicolor MTCC 138 in an inexpensive culture medium
  2. Sequential batch culture studies for the decolorisation of reactive dye by Coriolus versicolor
  3. Antitumor Effects of a Refined Polysaccharide Peptide Fraction Isolated from Coriolus versicolor: In vitro and in vivo Studies
  4. Laccase activity in lignin degradation by Coriolus versicolor in vivo and in vitro studies
  5. Cytotoxic activities of Coriolus versicolor (Yunzhi) extract on human leukemia and lymphoma cells by induction of apoptosis
  6. Polysaccharide K and Coriolus versicolor Extracts for Lung Cancer: A Systematic Review
  7. Biological decolorization of textile dyestuff containing wastewater by Coriolus versicolor in a rotating biological contactor
  8. Acute and subchronic oral toxicity of Coriolus versicolor standardized water extract in Sprague-Dawley rats
  9. Anti-tumor effect of Coriolus versicolor methanol extract against mouse B16 melanoma cells: In vitro and in vivo study
  10. Studies on Constituents of Higher Fungi of Korea(L VII) Comparison of Various Antitumor Constituents of Coriolus versicolor
  11. Polysaccharopeptides of Coriolus versicolor: physiological activity, uses, and production
  12. Chapter Fifteen – Coriolus versicolorpolysaccharopeptide as an immunotherapeutic in China
  13. Studies on chemical structure of polysaccharide from fruit body of Coriolus versicolor
  14. In vivo and in vitro anti-tumor and anti-metastasis effects of Coriolus versicolor aqueous extract on mouse mammary 4T1 carcinoma
  15. Immunomodulatory Properties of Coriolus versicolor: The Role of Polysaccharopeptide
  16. STUDIES ON ANTITUMOR POLYSACCHARIDES, ESPECIALLY D-II, FROM MYCELIUM OF CORIOLUS VERSICOLOR
  17. Enhanced production of laccase from Coriolus sp. using Plackett–Burman design
  18. Coriolus versicolor: A Medicinal Mushroom with Promising Immunotherapeutic Values
  19. Coriolus versicolor polysaccharide peptide slows progression of advanced non-small cell lung cancer
  20. Decolorization of practical textile industry effluents by white rot fungus Coriolus versicolorIBL-04
  21. Studies on Antitumor Activity and Antimicrobial Activity of Coriolus Versicolor(Fr.)Quel and Ganoderma Lucidum (Fr.)Karst
  22. Studies on Protoplast Formation and Regeneration of Coriolus versicolor
  23. Effects of polysaccharide peptide (PSP) from Coriolus versicolor on the pharmacokinetics of cyclophosphamide in the rat and cytotoxicity in HepG2 cells
  24. Purification and characterization of the constitutive form of laccase from the basidiomycete Coriolus hirsutus and effect of inducers on laccase synthesis
  25. Studies on Intergeneric Protoplast Fusion and Nuclear Transfer between Ganoderma Incidum and Coriolus versicolor
  26. Removal of zirconium(IV) from aqueous solution by Coriolus versicolor: Equilibrium and thermodynamic study
  27. Studies on screening of high ligninolytic activity strains from white-rotting fungus Coriolus versicolor
  28. Differential effect of Coriolus versicolor (Yunzhi) extract on cytokine production by murine lymphocytes in vitro
  29. Direct dechlorination of chlorophenolic compounds by laccases from Trametes (Coriolus) versicolor
  30. Polysaccharide peptides from Coriolus versicolorcompetitively inhibit model cytochrome P450 enzyme probe substrates metabolism in human liver microsomes

Hericium erinaceus (lavlja griva, lavlja brada) – gljiva za probavni trakt i nervni sistem

Hericium spada u vrstu medicinskih (ljekovitih) gljiva a svoj blagotvorni potencijal prožima u cijelom probavnom sistemu. Ima pozitivan uticaj na nervne ćelije, te pomaže kod održavanja moždanih funkcija u intaktnom stanju.

Medicinska (ljekovita) gljiva Hericium erinaceus poznata je i pod imenom “Lavlja griva” ili “Lavlja brada”. Raste u obliku kugle, teži do 1 kilograma i opskrbljena je brojnim duguljastim, šnjurastim izraslinama, koje podsjećaju na lavlju grivu . Kinezi je zovu gljiva majmunske glave (Yamabushitake) jer dlakavi izgled ove gljive podsjeća na vrstu kineskih majmuna čija glava i lice su totalno obrasli dlakom.

Kao jestiva gljiva, prilično je ukusna i sadrži više od 32 aromatične tvari. Okus je najbliži onom od plodova mora sa finim aromatičnim primjesama sličnim okusu kokosa i djelimično limuna.

Postoje različite vrste ove gljive, a  rasprostranjene su na svim kontinentima. Može se naći i u našim šumama. Vrlo  je zahtjevna po pitanju uslova rasta, pa ju je stoga teško naći u prirodi. Preferira listopadne šume s visokim procentom vlage. Naseljava svježe izumrlo drvo ili se kao parazit naseljava u živom drvetu u kojem prouzrokuje trulež bijele boje.

Iako se u međuvremenu već uspješno kultivira, u supermarketima ćete je po svoj prilici uzalud tražiti, jer se više koristi u svrhu proizvodnje dodataka prehrani. U Evropi je odobrena u prehrambene svrhe i kao dodatak prehrani, a ne kao lijek.

Najviše informacija o njenoj upotrebi i blagotvornim dejstvima dolazi iz Tradicionalne kineske medicine i modernih naučnih publikacija.

Kratki pregled blagotvornih dejstava i upotrebe medicinske gljive Hericium erinaceus (lavlje brade):

  • Njega i liječenje cijelog gastrointestinalnog trakta
  • Propratno sredstvo pri liječenju raka jednjaka i probavnih organa
  • Potpora normalnoj funkciji nervnog sustava
  • Poboljšanje mentalnih sposobnosti
  • Potporno liječenje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i neuropatija
  • Antibakterijsko dejstvo
  • Antioksidativno dejstvo
  • Imunostimulirajuća dejstva

Kako Hericium djeluje na ljudski organizam?

Već duži niz godina se intenzivno znanstveno istražuje veza između našeg mozga i probavnog (gastrointestinalnog) trakta – takozvana osovina crijeva i mozga. Postaje sve jasnije kakav utjecaj probavni sistem ima na razmišljanje, osjetilna čula i tjelesne funkcije. Gastrointestinalni trakt i mozak međusobno komuniciraju, vrlo intenzivno i prije svega recipročno! To znači da crijeva ne samo da primaju upute od mozga, već i sama šalju signale. Stoga se crijeva s razlogom nazivaju “drugim mozgom”.

Komunikacija između crijeva i mozga vrlo je složena i odvija se na različite načine. S jedne strane, naš probavni trakt sadrži preko 100 miliona nervnih ćelija koje tvore takozvani enterički nervni sistem. Ove nervne ćelije putem nerva Vagusa (jedna vrsta nervnog autoputa) razmjenjuju konstantno signale sa mozgom. Začuđujuće je da 90% ove “komunikacije” dolazi iz crijeva, a samo 10% signala iz našeg mozga. Osim toga, 90% serotonina proizvodi se u našim crijevima. U crijevima postoje i posebne ćelije koje proizvode tvari imunoloških glasnika (tzv. citokine) na koje mozak također reagira.

Novi aspekt crijevno-moždane osovine je komunikacija crijevne flore (crijevne mikrobiote) s mozgom. Bakterije koje se prirodno pojavljuju u crijevima imaju tvore mnoštvo putem kojih šalju informacije u mozak preko osovine crijeva i mozga. Crijevne bakterije imaju utjecaj na pamćenje, emocije i, na primjer, moduliraju percepciju stresa.

Aktuelne studije pružaju permanentno nove informacije o bitnosti zdravih crijeva i balansirane crijevne flore na psihičko i tjelesno zdravlje.

Poznate aktivne supstance Hericiuma (lavlje brade) imaju izražene efekte kako na nervne ćelije tako i na sluzokožu crijeva i crijevnu floru. Stoga se može pretpostaviti da Hericium može direktno uticati na osovinu crijeva i mozga, te nije iznenađujuće da su blagotvorna dejstva ove medicinske gljive najizraženija u pogledu neuroloških i psihičkih oboljenja i oboljenja probavnog trakta.

Osim uticaja na probavni trakt i nervni sistem bitno je spomenuti da, kao i većina drugih medicinskih gljiva, sadrži dosta beta glukana i shodno tome ima izraženo imunostimulirajuće dejstvo.

Hericium i probavni trakt

Blagotvorni potencijal Hericiuma je veoma izraženu cijelom probavnom sistemu. Regulira probavu i djeluje umirujuće. Značajno doprinosi obnovi oštećene sluznice u želucu, crijevima i jednjaku, te pomaže pri balansiranju crijevne flore, ali i kod jake kiseline i žgaravice. Blagotvorno djeluje i kod poteškoća sa nervoznim želucem ili crijevima te njihovim upalama. Dobra iskustva se bilježe kod kronove bolesti (Morbus kron) kao i hronične upale debelog crijeva (Colitis ulcerosa), a može se koristiti kao propratna terapija kod tumornih oboljenja u probavnom traktu, između ostalog zahvaljujući sposobnosti stimulacije imunološkog sustava.

Sadrži također i antimikrobne agense sa inhibirajućim dejstvom na bakteriju Helicobacter pylori kao i gljivicu Candidu albicans, koje pospješuju razvoj čira na želucu i rak želuca.

Djeluje povoljno i protiv alergijskih oboljenja.

Hericium i nervni sistem

U međuvremenu je poznato da nekolicina aktivnih supstanci Hericiuma ima pozitivan uticaj na nervne ćelije i pomaže kod održavanja moždanih funkcija u intaktnom stanju. Iz tog razloga se sve češće koristi kod nervnih oboljenja, nesanice i oboljenja uzrokovanih stresom.

Japasnki naučnici Kawagashi i Fujiwara su otkrili najpoznatije specifične aktivne supstance iz gljive Hericium – Hericenone i Erinacine. Očigledno su ove niskomolekularne supstance u stanju proći kroz krvno moždanu barijeru i na taj način svoje dejstvo razvijati direktno u mozgu. Poznato je da stimuliraju formiranje NGF-a (faktora rasta nervnih ćelija – Nerve Growth Factor), potpomažu obrazovanje novih nervnih poveznica i poboljšavaju pamćenje (Kawagashi et al 1994; Lee et al 2004). Iz tog razloga se na njih gleda kao na potencijalna ljekovita sredstva za neurodegenerativna oboljenja kao što je Alchajmer, ali i za tretiranje parkinsonove bolesti, multiple skleroze i neuropatija. Povećanje razine NGF-a se bilježi već pri dnevnoj upotrebi manjih količina sušene gljive (Spielmann et al. 2017).

Istraživanja na ovu temu urađena na životinjama, potvrđena su i u jednoj kliničkoj studiji sa 30 učesnika koji su imali lakše kognitivne poremećaje. (Mori et al. 2009). 15 učesnika je tokom 16 sedmica uzimalo kapsule sa prahom gljive Hericium. Ova grupa je, u odnosu na kontrolnu grupu koja je dobila placebo (kapsule u kojima se nalazila druga neutralna supstanca), pokazala znatno poboljšanje kognitivnih sposobnosti koje su rasle sa vremenskim periodom uzimanja gljive u kapsulama. Što duže se gljiva koristila to je efekat bio izraženiji.

Slične efekte je posmatrao i naučnik Kawagashi 2008. godine na osobe pogođene demencijom. Trenutne studije pokazuju da korištenje Hericiuma ima pozitivne efekte na oboljele od demencije u pogledu savladavanja svakodnevnih obaveza i usporavanja bolesti. Supstanca Dilinoleoil-fosfatidil-etanolamin iz Hericiuma štiti nervne ćelije od odumiranja uzrokovanog taloženjem beta amiloida i drugih stresora, što je stavlja u red supstanci koje bi mogle imati pozitivne efekte protiv nastanka alchajmerove bolesti. (Nagai et al 2006; Kawagashi et al 2008).

Zahvaljujući spomenutim supstancama a također i cerebrosidima s pravom se pretpostavlja da i zdrave osobe mogu profitirati od dugoročne upotrebe Hericiuma u pogledu neutraliziranja negativnih posljedica stresa, balansiranja psihičkog stanja i regeneracije.

Nagano et al (2010) su pokazali da Hericium umanjuje simptome depresije, te da suzbija osjećaj straha. Već nakon nekoliko tjedana korištenja, Hericium djeluje harmonizirajuće i balansirajuće te može ublažiti osjećaj tjeskobe, depresiju, simptome menopauze i poremećaje spavanja. Prešani sokovi gljive djeluju povoljno na raspoloženje.

U ćelijskoj kulturi je naučnik Kolotushkina 2003. godine pokazao da ekstrakt Hericiuma ima pozitivan uticaj na obnavljanje mijelinskih ovojnica nervnih ćelija. Kod multiple skleroze su baš ove strukture pogođene zbog čega se aktivno traže supstance koje bi mogle spriječiti oštećenja mijelinske ovojnice.

Istraživanja naučnika Fujiwara-e iz 2006. godine pokazuju da bi redovno korištenje Hericiuma moglo imati zaštitni efekat na nervne ćelije usljed slabe cirkulacije i time djelovati protiv moždanog udara.

Ostala blagotvorna dejstva Hericiuma

Ljekovita gljiva Hericium (lavlja griva) ima i mnoga druga dejstva na ljudski organizam. Pomaže kod infekcija, astme, alergija i neurodermatitisa. Hericenon B prema studijama Mori-ja iz 2010. godine ima jako antitrombotično dejstvo. Ova supstanca ometa nastanak ugrušaka na sličan način kao što to radi Aliin iz bijelog luka.

Kod Erinacina E iz Hericiuma je ustanovljeno da može vezati opiat receptore u mozgu i eventualno pomoći pri terapiranju bolnih stanja i grčeva. (Saito et al 1998).

Pretpostavlja se da antikancerogeni učinak ljekovite gljive Hericium najviše dolazi od imunostimulirajućeg dejstva specifičnih polisaharida i polipeptida sadržanih u gljivi Hericium.

Postoji mnogo studija na temu ljekovite gljive Hericium erinaceus koje ukazuju na njenu blagotvornost u pogledu mnogih zdravstvenih problema. Međutim, za konačnu upotrebu ove i mnogih drugih gljiva u svrhe liječenja potrebno je sprovesti još niz kliničkih studija sa standardizovanim eksperimentalnim uslovima.

Šta sadrži Hericium (lavlja griva)?

Suha masa gljive Hericium se sastoji od aminokiselina, masnoća, minerala, ugljenih hidrata i vlakana.

U samoj gljivi nisu sadržani samo važni minerali i elementi u tragovima. Također ima balansiran sastav aminokiselina. Sve esencijalne aminokiseline (one koje tijelo ne može samo proizvesti), koje važe za gradivne blokove proteina nalaze se u Hericiumu osim metionina i trptofana. Sve one održavaju vaše tijelo u intaktnom stanju. Ljudsko tijelo treba, na primjer, fenilalanin da bi ga kasnije – putem različitih međufaza – iskoristilo za stvaranje neurotransmitera dopamina, koji je većini poznat i kao hormon sreće. Dopamin ne samo da pomaže da se osjećate bolje, već je i od presudne važnosti za koncentraciju i obradu informacija.

Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti ni aminokiselinu lizin. Vrijednost lizina se najbolje očitava u interakciji s kalcijem. Ova esencijalna aminokiselina pomaže u pohranjivanju vrijednog minerala u kostima i zubima. Osim toga lizin pospješuje proizvodnju kolagena. Hericium sadrži i fosfor, koji zajedno sa kalcijem spadaju u bitne gradivne elemente kostiju.

Kao i druge gljive, lavova griva sadrži mnogo minerala i elemenata u tragovima, uključujući željezo, magnezij, kalij, cink, selen, germanij i fosfor. Oni osiguravaju da ste dobro opskrbljeni kisikom i da vaš imunološki sustav dobije potrebnu podršku. Sadržaj bogat mineralima i elementima u tragovima je čini pravim multitalentom.

Prosječan sastav i hranjive vrijednosti suhe tvari na serviranih 100g:

Kalorična vrijednost375 cal
Bjelančevine (protein)20,46 g
Masnoće / od toga zasićene / od toga nezasićene5,06  /  0,76 / 1,85 g
Ugljeni hidrati / od toga kompleksni ugljeni hidrati / od toga šećeri61,80 g / 40,90 g / 20,90 g
Vlakna39,20 g
Vitamin B1 (tiamin)0,16 mg
Vitamin B2 (riboflavin)2,26 mg
Vitamin B3 (niacin)11,80 mg
Vitamin B5 (pantotenska kiselina)7,40 mg
Vitamin D57 IU
Bakar1,66 mg
Željezo6,0 mg
Selen0,09 mg
Kalcij8 mg
Kalij2700 mg

Hericium – oblici primjene i doziranje

Hericium (lavlja griva) se može uzimati u obliku sirupa, juha, prašaka, kapsula, čajeva i tinkture. Prikladna je za korištenje kako kod djece tako i kod odraslih.

HERICIUM KAPSULE

Sa 4 kapsule Hericiuma od 300 mg praha gljiva dobivate dnevnu dozu od 1200 mg. Tradicionalno se u slučaju oboljenja koriste veće doze. U preventivne svrhe se kapsule koriste prema formuli:

tjelesna težina : 20 = broj kapsula na dnevnoj osnovi

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

TEČNI HERICIUM EKSTRAKT

Uobičajena doza jako koncentriranog dualnog ekstrakta se određuje prema težini korisnika. U preventivne svrhe se koristi prema formuli: tjelesna težina : 20 = dnevna doza u mililitrima

5 ml ovog dualnog ekstrakta ima koncentraciju aktivnih supstanci kao 38 kapsula.

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

KOMBINOVANA UPOTREBA KAPSULA I TEČNOG EKTRAKTA

Kombinovana upotreba je preporučljiva. U tom slučaju se preventivno uzimaju 2-4 kapsule dnevno, zavisno od težine osobe uporedo sa ekstraktom koji se koristi prema formuli:

tjelesna težina : 40 = dnevna doza u mililitrima.

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

NAPOMENA: Na tržištu je mnogo preparata Hericiuma i svaki preparat ima svoju preporuku za doziranje. Navedena doziranja se odnose na kapsule austrijskih proizvođača MUSH-ROOM i TIROLER GLÜCKSPILZE.

Sporedna dejstva

Iako se Hericium širom svijeta već koristi u velikom omjeru, skoro da nisu poznata nikakva neželjena dejstva.

Kako prepoznati kvalitetan Hericium preparat?

Zašto se u nekim slučajevima rezultati upotrebe Hericiuma ne mogu vidjeti ili reproducirati može imati više razloga. Kao prvo svaki čovjek je svijet za sebe za svojim genetskim i metaboličkim predispozicijama kao i trenutnom zdravstvenom stanju u kojem se nalazi. Stoga je za očekivati da će svaki organizam na svoj način reagovati na određene preparate. Jedan od razloga je zasigurno i taj da preparati uglavnom nisu standardizirani ni po pitanju oblasti i uslova u kojima se uzgajaju a ni po pitanju sadržaja aktivnih supstanci.

Očigledno je da na kvalitet gljive iz koje se pravi preparat i samim time blagotvorna svojstva preparata utiče mnogo faktora. Neki od njih su:

  • Substrat na kojem gljiva raste (vrsta drveta u prirodi ili vrsta supstrata pri kultivaciji). Sadržaji supstrata se kvalitativno uveliko mogu razlikovati što direktno utiče i na sadržaj sastojaka u gljivi. Substrati mogu sadržati također i onečišćenja koja gljive apsorbiraju i time gube na kvalitetu i eventualno postaju štetna za zdravlje.
  • Klimatski uslovi odnosno uslovi uzgoja (temperatura, vlaga, svjetlo itd.) utiču znatno na razvoj aktivnih supstanci u gljivama.
  • Soj gljive. Gljive imaju više podvrsta koje se različito prilagođavaju na iste vrste kultivacije i koje se mogu razlikovati u sposobnosti razvijanja određenih aktivnih supstanci, što direktno utiče kako na rast tako i na spektar ljekovitih dejstava gljive. Samim tim se i kvalitet preparata razlikuje zavisno od toga koji se soj gljive se koristi za izradu preparata.
  • Način pripreme preparata. Postoje raznorazne metode procesuiranja koje također mogu znatno uticati na konačni kvalitet preparata. Kod pulveriziranih gljiva je poželjno da se gljive melju metodom “SHELLBROKEN” koja razbija stanične zidove i time aktivne supstance čini bolje raspoloživim za probavu odnosno apsorpciju u crijevima. Kod tečnih, visoko koncentriranih ekstrakata je poželjno da su pripravljeni metodom dualne ekstrakcije koja omogućava ekstrahirenje kompletnog spektra aktivnih supstanci, kako hidrofilnih (u vodi rastvorljivih) tako i lipofilnih (u mastima rastvorljivih).

U Evropi je broj knjiga izdatih na temu medicinske gljive Hericium erinaceus veoma skroman za razliku od nekih azijatskih zemalja u kojima se znanje hiljadama godina prenosi usmeno sa koljena na koljeno ili u pisanoj formi putem knjiga. Samim tim je Evropljanima uskraćen jedan dobar dio informacija i znanja o ovoj izvanrednoj ljekovitoj gljivi. U zadnjih 30 godina je urađeno mnogo studija na ovu temu, čime se došlo do znatnog broja korisnih, iskoristivih saznanja, ali obzirom na ogroman potencijal ove gljive, sigurno je da imamo još mnogo toga da naučimo.

LITERATURA:
Tabela iz knjige autora Stamets Paul: Mycelium Running: How Mushrooms Can Help Save the World; Speed Press Berkely 2005, S: 202-203
Zhuang C. et al. (2009) Anti-dementia substance from Hericium erinaceum and Method of Extraction. United States Patent Application Publication. US 2009/0274720 A1
Guthmann (2020) – Heilende Pilze die Arten der Welt, 2. Aufl. Quelle Meyer Verlag
Kappl, Rebensburg (2020) Gesund mit Heilpilzen, Riva Verlag, München
Eisenhut R. et al. (1995) Untersuchungen über ernährungsphysiologisch wertvolle Inhaltsstoffe (Mineralstoffe, Aminosäuren, Aromastoffe) von Hericium erinaceus (Bull.: Fr.) Pers., Gartenbauwissenschaft 60(5): 212 – 218
Fujiwara M. et. al. (2006) Neuroprotective Effect of Hericium erinaceum, Foods and Food Ingredients J. Jpn., Vol. 211(2)
Kawagishi H. et al. (1994) Erinacines A, B and C, strong stimulators of nerve growth factor (NGF) synthesis from the mycelia of Hericium erinaceum, Tetrahedron Lett, 35: 1569 – 1572.
Kawagishi H. et al. (2008) Compounds for dementia from Hericium erinaceum, Drugs of the Future 33(2): 149 – 155
Kim D. M. et al. (2000) Isolation of Antimicrobial Substances form Hericium erinaceum, Mycobiology 28(1): 33 – 38
Nagano M. et al. (2010) Reduction of depression and anxiety by 4 weeks Hericium erinaceus intake. Biomed Res., 31(4): 231 – 237
Schu P. (1985) Isolierung und Charakterisierung von Antibiotika aus Hericium ramosum (Bull. ex Meat) Letellier (Basidiomycetes), Diplomarbeit, Universität Kaiserslautern
[Sheng X, Yan J, Meng Y, Kang Y, Han Z, Tai G, Zhou Y, Cheng H (2017) Food & function. Immunomodulatory effects of Hericium erinaceus derived polysaccharides are mediated by intestinal immunology. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28266682]
Chaiyasut C, Sivamaruthi B. S (2017) Asian Pacific Journal of Tropical Biomedicine. Anti-hyperglycemic property of Hericium erinaceus – A mini review. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2221169117310390]
[Zhanga Z, Lva G, Pana H, Pandeyb A, Hec W, Fana L (2012) International Journal of Biological Macromolecules. Antioxidant and hepatoprotective potential of endo-polysaccharides from Hericium erinaceus grown on tofu whey. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S014181301200356X]
Mori K, Inatomi S, Ouchi K, Azumi Y, Tuchida T (2007) Phytotherapy Research. Improving effects of the mushroom Yamabushitake (Hericium erinaceus) on mild cognitive impairment: a double-blind placebo-controlled clinical trial. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18844328]
Mori K, Obara Y, Moriya T, Inatomi S, Nakahata N (2011) Biomedical research. Effects of Hericium erinaceus on amyloid β(25-35) peptide-induced learning and memory deficits in mice. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21383512]
Nagano M, Shimizu K, Kondo R, Hayashi C, Sato D, Kitagawa K, Ohnuki K (2010) Biomedical research. Reduction of depression and anxiety by 4 weeks Hericium erinaceus intake. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20834180]
 Chaiyasut C, Sivamaruthi B. S (2017) Asian Pacific Journal of Tropical Biomedicine. Anti-hyperglycemic property of Hericium erinaceus – A mini review. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2221169117310390]

Slika: Photo by Artur Kornakov on Unsplash

Gljive su mozak šume

Drveće i uopšteno biljke neprestano razmjenjuju “informacije” – upozoravaju jedni druge na napade štetočina putem mirisa koje izlučuju ili razmjenjuju hranjive materije. Većina kopnenih biljaka umrežena je međusobno ispod zemlje uz pomoć gljiva, koje im omogućavaju razmjenu hranjivim tvarima ali i jednu vrstu međusobne komunikacije. Radi se o komunikaciji koja veoma podsjeća na neuronske mreže u ljudskom mozgu, ali i na internet, te je mnogi zato nazivaju i “Wood Wide Web”

Dimenzije koje mogu dostići gljive ispod zemlje su impresivne: jedna gljiva može se prostirati na površini od nekoliko stotina kvadratnih metara i međusobno povezivati brojna stabla i druge biljke. Samo na jednom hektaru šumskog tla nalazi se do šest tona niti gljiva, koje zajedno dostižu dužinu više od 100 milijardi metara. Dakle, ispod samo jednog kvadratnog centimetra nalaze se niti koje su dugačke više od 1000 metara. Od ove gigantske mreže gljiva, šetač u šumi obično može vidjeti samo plodove iznad zemlje – dijelove gljive koji se ponekad koriste i za jelo. Samo ca. 10% gljiva obrazuju plodove iznad zemlje. Plodovi gljivama služe kao jedna vrsta reproduktivnih organa.

Ako vidite plodove gljive koji rastu iz zemlje, znajte da se ispod njih nalazi jedna ogromna mreža finih micelijskih niti, koja predstavlja temelj života u šumi. Osim što uspostavljaju “komunikaciju” u biljnom svijetu i uspostavljaju simbiozu sa biljkama, one također razgrađuju izumrli organski materijal i pretvaraju ga u humus. Gljive su najstariji “biohemičari” naše planete.

Mikoriza

Fine niti gljiva, hife, uvezuju se u vrhove korijena biljke i tvore takozvanu mikorizu (gr. mykes=gljiva, rhíza=korijen). Mikoriza je poseban oblik suradnje između biljaka i gljiva od koje imaju koristi oba partnera iako u velikoj mjeri žive odvojeno (tzv. mutualizam). U slučaju mikorize, razmjena dvije hranjive tvari je od krucijalnog značaja. Gljive dobivaju lako upotrebljiv šećer, koji biljke proizvode fotosintezom. Gljive ovise o tome jer nemaju potrebne enzime za razgradnju složenih ugljikohidrata. Zauzvrat, biljke se opskrbljuju fosforom i dušikom koje gljive mogu učinkovito izvući iz tla. Gljiva također štiti osjetljivi vrh korijena od štetočina. Na taj način dolazi do dobitne situacije. Mikoriza je poznata već desetljećima – i široko je rasprostranjena: istraživači procjenjuju da do 90 posto svih kopnenih biljaka živi u simbiozi s gljivama ili barem ispunjava uvjete sa simbiozu. Ulazak u ovo partnerstvo u konačnici ovisi i o situaciji: biljke u nepovoljnim okolišnim uvjetima teže više simbiozi od gljiva koje se nalaze u povoljnim uvjetima.

Gljive uspostavljaju komunikaciju između roditeljskog stabla i njegovih potomaka

Najstarija i najveća stabla u šumi su neka vrsta roditelja za ostala stabla u šumi. Ova stabla su ispod zemlje preko mikoriza-gljiva povezana sa svim ostalim stablima u okolini. Najnovija istraživanja pokazuju da roditeljska stabla preko mikoriza uspostavljaju komunikaciju sa stablima koja su nastala iz njihovog sjemena. Na taj način imaju mogućnost da svojim potomcima pomažu u slučaju manjka hranjivih materija ali odbrane od štetočina.

Donedavno su biljke i gljive bile posmatrane kao neaktivni dio prirode koji nije u stanju da ciljano utiče na svoju okolinu. Najnovija istraživanja pokazuju da gljive i biljke razvijaju jedan zavidan stepen interakcije putem kojeg su sposobne da se prilagođavaju svakojakim uslovima u prirodi. Ova odlika daje nadu i u pogledu sve više zabrinjavajućih klimatskih promjena. Gljive u simbiozi sa biljkama i/ili algama očigledno imaju potencijal koji može pomoći da se ponovo uspostavi prirodni balans poremećen od strane čovjeka.

Već se razmatraju mnogobrojni projekti putem kojih bi se uz pomoć gljiva uticalo na poboljšanje ekološkog stanja u industrijalizovanim zemljama. Za razliku od projekata koji su nas doveli na rub ekološke katastrofe, princip ovih projekata je “Prirodu kapirati i kopirati“.

7 razloga zašto je dobro jesti gljive

Često se spominje da je hrana bijele boje siromašna hranjivim tvarima, no gljive su zasigurno jedna od iznimki koje ne obuhvata ova teorija.  Gljive sadrže mnoge vitamine, minerale, elemente u tragovima, polisaharide visoke vrijednosti poput beta glukana i dr. korisne tvari.

Mnoge gljive, naročito šitake (Lentinula edodes) izvrsna su zamjena za crveno meso u bilo kojem jelu. Pomažu da recepti imaju bolji okus jer sadrže glutamat ribonukleotide. Ti spojevi daju jelu umami okus (okus mesa) bez posljedica za vaš krvni pritisak ili rizik od srčanih bolesti. Gljive sadrže veoma malo natrija koji negativno utiče na krvni pritisak! U nastavku izdvajam samo nekoliko razloga zašto je gljive dobro često konzumirati.

U nastavku izdvajam samo nekoliko razloga zašto je gljive dobro često konzumirati.

1. Gljive pomažu protiv procesa starenja

Gljive sadrže veoma visoku koncentraciju dva antioksidansa, ergotioneina i glutationa. Ova 2 antioksidansa prema studijama igraju vema bitnu ulogu u zaštiti od fiziološkog stresa koji uzrokuje vidljive znakove starenja, prije svega bore.

2. Gljive štite mozak pri starenju

Dva prethodno spomenuta antioksidansa (ergotionein i glutation) također mogu pomoći u prevenciji Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, kažu istraživači sa Pennsylvania State University . Preporučuju konzumaciju najmanje pet gljiva dnevno kako bi se smanjio rizik od neuroloških bolesti. Kuhane gljive ili gljive pripremljene na pari zadržavaju bolje nutritivne prednosti.

3. Gljive mogu poboljšati pamćenje

Još jedna mentalna korist povezana s gljivama: Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru u studiji iz 2019. otkrili su da konzumacija od 2 porcije (veličina porcije 3/4 šalice) kuhanih gljiva sedmično može smanjiti izglede za blagi pad kognitivnih sposobnosti, te zajedno sa drugim studijama ukazuju na potencijal gljiva u pogledu sprečavanja neurodegenerativnih oboljenja.

4. Gljive vam mogu pomoći u jačanju kostiju

Gljive koje su tokom rasta bile izložene sunčevoj svjetlosti, za razliku od gljiva koje se uzgajaju u mraku, obiluju prirodnim vitaminom D. Samo 100-tinjak grama ovih gljiva zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom D i utiče na zdravlje kostiju.

5. Muškarcima konzumacija gljiva može smanjiti rizik od razvoja raka prostate

Japanski istraživači su utvrdili da konzumacija gljiva smanjuje rizik od razvoja raka prostate, a rezultate objavili u International Journal of Cancer. U usporedbi s muškarcima koji su jeli gljive manje od jednom sedmično, oni koji su jeli gljive jednom ili dvaput sedmično imali za 8% manji rizik od razvoja raka prostate.

Oni koji su jeli gljive tri ili više puta tjedno smanjili su rizik za čak 17 posto.

Bitno je napomenuti da je spomenuti učinak bio značajan samo kod muškaraca starijih od 50 godina.

6. Gljive utiču na energetski bilans tijela

Gljive su bogate vitaminima B: riboflavinom [B2], folatom [B9], tiaminom [B1], pantotenskom kiselinom [B5] i niacinom [B3]. Oni pomažu tijelu da iskoristi energiju iz hrane koju konzumiramo i da proizvodi crvena krvna zrnca, koja prenose kisik po cijelom tijelu.

7. Gljive jačaju imunološki sistem

Poznato je da su polisaharidi “beta glukani” jedna veoma jaka potpora imunološkom sustavu.  Beta glukani su najčešći u gljivama. Prisutni su u vrstama gljiva koje inače skupljamo u našim šumama, ali i u takozvanim ljekovitim (medicinskim) gljivama koje se inače ne koriste u kuhinji.

Napomena: spektar blagotvornih dejstava gljiva je veoma širok i ne može se reducirati na samo prethodno spomenutih 7 svojstava. Za više informacija pročitajte informacije o pojedinačnim vrstama gljiva sa bloga “Medicinske gljive”.

LITERATURA:

Mushrooms: A rich source of the antioxidants ergothioneine and glutathione
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S030881461730691X?via%3Dihub

Mushrooms are full of antioxidants that may have anti-aging potential
https://www.psu.edu/news/research/story/mushrooms-are-full-antioxidants-may-have-anti-aging-potential/

Photobiology of vitamin D in mushrooms and its bioavailability in humans
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3897585/

A phase I trial of mushroom powder in patients with biochemically recurrent prostate cancer https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25989179

Mushroom consumption and incident risk of prostate cancer in Japan https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/ijc.32591

Prijavite se na naš
Newsletter
0
preloader