Kapsule

Čaga (Inonotus o.) 120 kapsula – FUNGIVERSE

Kupi jedan

Kupi dva

5% popusta

Kupi tri

10% popusta

Kupi četiri

15% popusta

54,90 KM

U cijenu je uključen PDV. Popusti se obračunavaju u košarici.

Kupovina putem naše web prodavnice podliježe strogim kriterijima čuvanja Vaših osobnih podataka.

Narudžbe zaprimljene radnim danima do 12:00 sati otpremamo isti dan prema kurirskoj službi, te će ista biti dostavljena na Vašu adresu u roku od 24h.

Sva Vaša pitanja i sugestije možete uputiti putem emaila ili telefona. Na iste odgovaramo u roku od 24h.

Pročitaj više o ovom proizvodu

Hemijski sastav čage prvi je proučavao 1864. godine nemački hemičar i farmaceut Johann Georg Noel Dragendorff. Tek nekih 100 godina kasnije se grupa ruskih naučnika (Yakimov, Shivrina i dr.) upustila u nešto dublju analizu sastojaka Čage. Otkrili su da se znatno razlikuje od većine ostalih srodnih medicinskih gljiva. Od tada je u njenom sastavu otkriveno preko 200 bioaktivnih supstanci. Hildegard Willms-Beyárd u časopisu “Priroda i liječenje” navodi da su jedinstveni ne samo posebna kombinacija, već i bioraspoloživost njenih sastojaka: vitamina, minerala i vlakana, sekundarnih biljnih supstanci, elemenata u tragovima i esencijalnih aminokiselina.

Inotodiol i tramentenolna kiselina, dva od primarnih bioaktivnih jedinjenja u Čagi, pokazuju različite biološke efekte, uključujući inhibiciju tumora, antivirusna, antioksidativna i svojstva zaštite ćelija.” Farmakološka svojstva se do sada najvećim dijelom pripisuju polisaharidima, polifenolima, triterpenima i melaninu iz gljive.

Pretpostavlja se da najobimniji spektar djelovanja imaju polisaharidi (posebno beta-1,3- i beta-1,6-D-glukani), koji su iz tog razloga najviše istraživani. Između ostalog, igraju važnu ulogu u antikancerogenim, antioksidativnim i protuupalnim svojstvima čage.

Melanin je odgovoran za crnu boju gljive. Poput polifenola i triterpena sadržanih u čagi također i melanin ima antioksidativno, antiupalno i anti-aging dejstvo.

Još jedna supstanca koja se nalazi u čagi je betulin, prekursor betulinske kiseline. Betulin je dobio ime po stablu breze (Betula), u čijoj se bijeloj pluti nalazi u velikim količinama. Čaga apsorbuje ovu supstancu iz breze. Betulin se nalazi i u ostalim gljivama koje rastu na stablu breze. Smatra se da betulin igra značajnu ulogu u antikancerogenim dejstvima čage. Inotodiol je također jedna od supstanci karakterističnih za Čagu sa protuupalnim i antihistaminskim dejstvom.

Čaga sadrži mnogo minerala i elemenata u tragovima. Pepeo gljive (mineralni udio) iznosi ca. 15%, prije svega kalij, natrij, magnezij, cink i bakar, ali također i germanij, mangan, bor i željezo. Toksični teški metali kao što su olovo, kadmij, živa i arsen nisu pronađeni u Čagi. Ostali sastojci Čage su flavonoidi (Apigenin, Naringenin i Kvercetin), tanini (gorke tvari), lektini i u manjim količinama organske kiseline poput sirćetne, buterne i oksalatne.

GARANCIJA KVALITETA: Chaga kapsule proizvođača FUNGIVERSE sadrže sve aktivne sastojke ljekovite gljive “Čaga” (Inonotus obliquus) u prirodnoj koncentraciji i sastavu, pripravljene na način koji omogućava našem organizmu jednostavnu i efikasnu apsorpciju aktivnih supstanci iz medicinske gljive.

Uputstvo za uzimanje kapsula

Uzimati četiri kapsule dnevno, dvije ujutro i dvije uvečer, što odgovara ukupnom unosu 1200mg bioaktivne supstance gljive. Kapsule uzimati sa dovoljno tekućine, najbolje sa vodom.

SADRŽAJ

Pakovanje sadrži 120 kapsula, svaka kapsula 395 mg (300 mg je udio vitalnih gljiva a 95 mg biljna kapsula).

PREPORUČENA UPOTREBA

Uzimajte 2 kapsule 2 puta dnevno s dovoljno tekućine. Preporučuje se uzimanje uz umjeren doručak. Prejedanje ometa apsorpciju aktivnih supstanci iz kapsula. Upotrebljivo i za odrasle i za djecu.

PROCES PROIZVODNJE KAPSULA MEDICINSKIH GLJIVA

Nakon testiranja kvaliteta mnogobrojnih sojeva jedne vrste gljive, proizvođač u saradnji sa naučnim istraživačkim centrom MUSHROM RESEARCH CENTER AUSTRIA za uzgoj izabira samo najkvalitetnije sojeve.
Gljive se uzgajaju u strogo kontroliranim, ekološkim (BIO) uslovima.
Nakon berbe se medicinske gljive pažljivo suše na temperaturi nižoj od 35° C kako bi se očuvale sve aktivne supstance iz gljive.
Zatim se melje specijalnom tehnološkom metodom poznatom pod nazivom “SHELLBROKEN”. SHELLBROKEN tehnika mljevenja poznata je i kao proces razbijanja staničnih (ćelijskih) zidova. Ovaj proces je neophodan jer jer gljive imaju vrlo tvrde stanične zidove, koji se sastoje od hitina, a koji ljudsko tijelo ne može preraditi. Shellbroken tehnološka metoda time olakšava apsorpciju sastojaka gljive.

KVALITETA PROIZVODA

Čaga (Chaga, Inonotus obliquus) se uzgaja na certificiranim sirovinama koje dolaze 100% iz ekološke (BIO) poljoprivrede. Prema laboratorijskim analizama certificiranog laboratorija AGROLAB, u proizvodu se ne može ustanoviti ni najmanje onečišćenje pesticidima, policikličkim aromatičnim ugljikovodicima – omekšivačima, niti radioaktivnima supstancama. To ne znači samo da su te tvari ispod zakonski dopuštene granične vrijednosti, već da ih se uopšte ne može otkriti ni u najmanjim tragovima u proizvodu. U proizvod se ne dodaje šećer niti bilo kakva druga primjesa. Medicinske gljive koje se koriste za ovaj proizvod prirodno sadrže ugljikohidrate i šećere, uključujući polisaharide / beta glukane.

Chaga - Inonotus obliquus

Čaga se vijekovima koristi u tradicionalnoj ruskoj i kineskoj medicini, kao i nekim zemljama Skandinavije. U zadnje vrijeme sve brže stiče reputaciju blagotvornog sredstva i u ostalim zemljama svijeta, naročito u Zapadnoj Evropi i SAD-u. Pripisuju joj se osobine imunoregulatora, sredstva protiv upalnih gastrointestinalnih oboljenja, problema s kožom ili hroničnog umora, a prije svega se ističe snažnim antioksidativnim svojstvima.

Čaga: ljekovita gljiva sa hladnog sjevera

Čaga je također poznata pod latinskim imenima Inonotus obliquus, xanthochorus obliquus ili polyporus obliquus. Na japanskom se zove Kabanoanatake, na engleskom Clinker Polypore, na francuskom Carle Blanche Spongieuse de Bouleau a u Kini je poznata pod imenom Bai Hua Rong, Crno-smeđe je boje, raste na raznim vrstama drveća kao što su joha, bukva ili javor, ali je posebno česta na stablima breze. Najčešća je u hladnijim predjelima poput Sjeverne Amerike i Azije kao i Sjeverne i Istočne Evrope. Stoga joj je prikačen epitet „Biser sjevera“. Može rasti i u drugim evropskim zemljama, ali se u stručnim krugovima uglavnom osporava kvalitet Čage koja raste u toplijim predjelima. Iako još uvijek ne postoji naučno uporište za ovu tvrdnju, u prilog joj svakako ide dokumentovana tradicionalna primjena Čage koju nalazimo prvenstveno u hladnijim regionima.

Tradicija upotrebe Čage

Čaga se koristi u narodnoj medicini od davnina. Hipokrat je koristio vodeni ekstrakt Čage za pranje rana. U Sibiru dokumentacija o upotrebi Čage seže u 12. vijek, a spominje se između ostalog u kontekstu borbe protiv parazita, tuberkuloze, upala kao i gastrointestinalnih tegoba. Osim toga se nerijetko preporučuje i za neka tumorna oboljenja, za generalno poboljšanje tjelesnog performansa, detoksifikaciju krvi, protiv tuberkuloze i za neka srčana oboljenja. Sibirski šamani Čagu zovu “kraljicom ljekovitih gljiva” jer su mišljenja da ju je priroda obdarila s veoma mnogo fantastičnih sastojaka koji pospješuju zdravlje. Prenosi se da je u svoje vrijeme veliki knez Kijeva Vladimir Monomah izliječen od raka usne pomoću Čage. Čaga se tradicionalno najčešće upotrebljavala u obliku čaja, inhalacija ili antiseptičkih sapuna.